Pčelarski Leksikon | Slovo A
![Atlas medonosnog bilja po mesecima](img1/Bukvar/Slovo-a-1.webp)
Na slovo na slovo
ANTENE PČELE
Antene su čulni organi
pčele. One su izdužene, parne, člankovite,
cilindrične forme sa zglobnim
ispupčenjem kojim se spajaju sa čeonim
delom glave.
Posredstvom
4 mišića antene mogu da se
usmeravaju u svim pravcima. One
su sastavljene od po 12 članaka, kod
pčela radilica i od po 13 kod matica i
trutova.
Razlikuju se: osnovni članak
(scapus), kolenasti članak (pedicellum)
i bič (flagellum). Bič sačinjavaju
10 člančića u radilica i matice,
a li u trutova.
Svi članci antena su maljavi, a
počev od trećeg svaki ima na sebi veliki
broj čulnih ćelija, tzv. parnih
pločica, pomoću kojih pčele primaju
mirisne nadražaje.
Antenama pčele primaju
isto tako vibracije prilikom
dodira s predmetima u košnici
i van nje. Na taj način antene predstavljaju
važan organ za orijentaciju i život
pčela. Kad im se antene bilo kako ozlede
ili otkinu, pčele ne mogu duže da
opstanu.
![antene pcele](img1/Enciklopedija/antene-pcele.webp)
ANTIMIKROBNO DELOVANJE MEDA
Antimikrobno delovanje meda je sposobnost meda da ubija neke mikroorganizme
(baktericidnost) ili da zaustavi njihov razvoj (bakteriostatičnost).
Ova svojstva meda bila su poznata nekim narodima još u drevna vremena.
Stari Grci i Rimljani koristili su med za dugotrajno čuvanje mesa u svežem stanju.
Med je jedan od najtrajnijih prehrambenih proizvoda.
U povoljnim uslovima med može veoma dugo da se očuva i da se ne uplesnivi niti uskisne.
Prilikom otkopavanja egipatskih piramida i ostataka starog Vavilona u grobnicama su nađeni
sudovi s medom koji je bio dosta dobrog kvaliteta iako je on star više hiljada godina.
![antimikrobno dejstvo meda](img1/Enciklopedija/antimikrobno-dejstvo-meda.webp)
APIMONDIJA
Apimondija je naziv Međunarodne pčelarske organizacije.
Osnovana je 1949 godine na predlog pčelarskih saveza Švajcarske, Francuske i Engleske,a potvrđena 1954.
Osnovni cilj ove organizacije je da stvara veze među pčelarima i da potpomaže brzo širenje tehničkih i naučnih dostignuća u oblasti pčelarstva u svim zemljama sveta.
U nju su učlanjeni pčelarski savezi pojedinih zemalja i druge organizacije čija je delatnost u tesnoj vezi s pčelarstvom.
![Apimondija](img1/Enciklopedija/Apimondia-Logo.webp)
APISLAVIA
Naziv za organizaciju osnovanu 1899. godine u Sofiji, kao Savez slovenskih nacionalnih pčelarskih organizacija.
Kasnije su u članstvo Apislavie pristupile i pojedine Podunavske zemlje, pa su sada u njenom sastavu Rusija, Poljska, Rumunija, Srbija, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Turska, Grčka, Makedonija.
Ciljevi Apislavie su razmena iskustava radi unapređenja pčelarstva i saradnje među nacionalnim pčelarskim savezima i samim pčelarima.
![Apislavija](img1/Enciklopedija/apislavija.webp)
ASTER
Aster (Aster L.) su zeljaste, višegodišnje i prema hladnoći otporne vrste biljaka koje se međusobno dosta razlikuju.
Rod Aster obuhvata oko 400 vrsta.
Cvetovi su im skupljeni u glavičaste cvasti, a prema vremenu cvetanja dele se na rane i jesenje.
Sve njih pčele rado posećuju i skupljaju polen i nektar.
One su veoma dobra paša na kraju leta i s jeseni.
Imaju jako razgranata stabla koja dostižu visinu do 1,5 m, veoma obilno cvetaju u
toku avgusta, septembra i oktobra.
![Aster](img1/Enciklopedija/aster.webp)
AZOTNE MATERIJE U MEDU ( BELANČEVINE )
Azotne materije u među potiču od nektara i polena, kao i od pljuvačnog sekreta pčela.
To su belančevine (proteini) i amini.
U nektarskom među ima 4 puta više aminskih materija nego belančevinastih.
Med iz starog saća, ili iz saća s polenom, ima veću količinu belančevinastih materija.
Uopšte uzevši, med sadrži minimalne količine belančevinastih materija i one ne utiču na njegova hranljiva i lekovita svojstva.
![Azotne materije u medu](img1/Enciklopedija/azotne-materije-u-medu.webp)
AFRIČKA MEDONOSNA PČELA
Afrička medonosna pčela veoma je rasprostranjena u Africi.
Od nje se pored meda dobijaju najveće količine voska za tržište.
Nešto je manja od evropskih pčela i veoma je sklona da se brani žaokom.
Afrička pčela je dobila publicitet nakon unošenja u Brazil, odakle se širila ogromnom brzinom, potiskujući evropske pčele.
Odlikuje se velikom produktivnošću, vitalnošću, ali i velikom agresivnošću.
![Africka medonosna pčela](img1/Enciklopedija/africka-medonosna-pcela.webp)
AFRIČKA PTICA MEDARICA
pretežno se hrani pčelinjim voskom.
Pored toga, hrani se i insektima, paucima, larvama insekata, biljem i voćem.
Premda ima veoma debelu kožu, koja je štiti od pčelinjih uboda, ona nije imuna na pčelinji otrov.
![Africka ptica medarica](img1/Enciklopedija/africka-ptica-medarica.webp)